selected crticism in other languages

BCS (Bosnian-Croatian-Serbian)

 

Stijn Vervaet, Ugrešić, Hemon i paradoksi književnog kozmopolitizma: ili kako otvoriti postjugoslavenske književnosti ka svijetu u eri globalizacije čitanja. Novi Izraz 65/66, juli – decembar 2016;
Dejan Ilić, S ove strane ogledala. Peščanik 30/05, 2015;
Aleksandar Mijatović, Sjećanje na život koji bude bio: davnina u “Ministarstvu boli” Dubravke Ugrešić.  Fluminesia 26, 2014. br.1;
Anja Pletikosa, Balkanizam kao kolonijalizam: “Ministarstvo boli” Dubravke Ugrešić kao “Deca ponoći” Salmana Rushdija. Autorski radovi. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
Nikola Djoković, Melanholični potencijal fotografije i naracije u romanu Muzej bezuvjetne predaje Dubravke Ugresic. Academia.edu. 2014;
Alma Denić- Grabić,  Etika i trauma nepripadanja. Sarajevske sveske 23/24.
Nikola Đoković, Rodni identiteti (politika roda) i problem vidljivosti ženskog u romanu “Baba Jaga je snijela jaje” Dubravke Ugrešić. Automaton 2011, maj 2012;
Neda Mandić, Forsiranje-romana-reke-u-postmodernistickom-ključu. 2012 (forthcoming in:  );
Vanja Polić, Tekstura života ili ‘od majke do kćeri’ u romanima “Muzej bezuvjetne predaje” i “Baba Jaga je snijela jaje” Dubravka Ugrešić. In: Perivoj od slave (Zbornik Dunje Fališevac). Zagreb: FF Press 2012;
Tzvetomila Pauly, Postmoderno recikliranje fantazama u romanu Dubravke Ugrešić “Baba Jaga je snijela jaje”.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2008;
Anera Ryznar, Lutanja kroz imaginarno i diskurzivne strategije presvlačenja jednoga žanra. Zagrebačka slavistička škola;www.hrvatskiplus.org.
István Ladányi, Mapiranje egzila u “Muzeju bezuvjetne predaje” Dubravke Ugrešić. Fluminensia, god. 20 (2008) br. 1, str. 119-138;
Renata Jambrešić Kirin, Prognanice u nacionalnom kanonu: o egzilnoj ženskoj knjizevnosti. In: Dom i svijet. Zagreb: Centar za ženske Studije 2008.
Nebojša Jovanović, Motiv tri žene u “Muzeju bezuvjetne predaje” Dubravke Ugrešić, Reč 74.20, 2006;
Celia Hawkesworth, Vrijeme i mjesto u djelima Dubravke Ugrešić. U: Čovjek- prostor-vrijeme. Književnopovijesne studije iz hrvatske književnosti (ur. Ž. Benčič, D. Fališevac), Zagreb: Disput 2006;
Vladimir Biti, Rasuta bašćina: ‘Muzej bezuvjetne predaje’ Dubravke Ugrešić. U: Doba svjedočenja: Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Zagreb: Matica Hrvatska 2005, p. 225-241;
Aleksandar Mijatović, Diskurz fotografije u romanu Dubravke Ugrešić ‘Muzej bezuvjetne predaje’. Fluminensia 2003, 2, str.49-68;
Jasmina Lukić, Pisanje kao antipolitika Reč 64.10, 2001;

GERMAN

Davor Beganović, Zwischen Engeln und Damonen. Das Museum der bedingunglosen Kapitulation, mit persönlichen Note versehen. In: Previšić, Boris und Svjetlan Lacko-Vidulić (Hg.), Traumata der Transition. Erfahrung und Reflexion des jugoslawischen Zerfalls. Tübingen 2015. 201-214;
Vladimir Biti, Marchen und Trauma (Zum Marchenhaften im Werk von Dubravka Ugrešić). In: Marcehn in den sudslawischen Literaturen (Ed. Vladimir Biti/ Bernarda Katušić, Hrsg.). Peter Lang 2010;
Anne Cornelia Kenneweg, Schreiben über den Kommunismus als gesellschaftliche Aufgabe (quasi-autobiografische Sinnsuche und ästhetische Herausforderung. Das Beispiel Dubravka Ugresic. In: Zwischen Amnesie und Nostalgie. Die Erinnerung an den Kommunismus in Südosteuropa (Hg.U.Brunnbauer u.St.Troebst). Köln 2007, 273-289;
Vladimir Biti, Wie ein Hund – Entmenschlichung der Sprache in Dubravka Ugresic’s “Das Ministerium des Schmerzes”. In: Krieg Sichten: Zur mediaeln Darstellung der Kriege in Jugoslawien. Munchen: Wilhelm Fink Verlag 2007;
Angela Richter, Erinnern und Vergessen in der Fremde:die Kroatin Dubravka Ugresic und der Serbe David Albahari. Die Welt der Slawen XLVIII, 2003, 263-274;
Dagmar Burkhart, Objekte der Erinnerung in Dubravka Ugresics quasi-autobiographischem Roman “Museum der bedingungslosen Kapitulation.” In: Gedächtnis und Phantasma. Festschrift für Renate Lachmann (Hg. Susi K. Frank, Erika Greber, Schamma Schahadat, Igor Smirnov). München 2001, 595-603. (Die Welt der Slawen. Sammelbände – Sborniki . Hg. Peter Rehder und Igor Smirnov, Band 13);

SWEDISH

Dubravka Ugresic’s portfolio in: Ord&Bild 4, 2013 (Sweden).

POLISH

Anita Gostomska, Ponowoczesne podroze Dubravki Ugresic. Bialostockie Studia Literaturoznawce 3/2012.

Comments are closed